Biti najbolji strijelac u kvartu, postići preko 100 golova na terminima malog fudbala, nositi zvanje najboljeg strijelca u nekom rekreativnom timu – sve su to učinci koji izazivaju pažnju i poštovanje, a šta tek reći kada dostignete vrhunac i, na primjer, zlatnim slovima ispišete almanahe 79 godina duge istorije profesionalnog Fudbalskog kluba?
Nedavno je to učinio jedan Crnogorac, u dalekom Singapuru, zemlji skromnog fudbalskog renomea, uspio je da stekne zvanje legende – doslovno. Boris Kopitović je sa 106 pogodaka u dresu Tampinesa, petostrukog državnog prvaka, postao najbolji strijelac u istoriji popularnih “Jelena” i za to mu je bilo potrebno svega 128 utakmica! Svrgnuo je sa trona Aleksandra Đurića, napadača iz Doboja koji je 14 godina igrao u Singapuru, postao i reprezentativac ove azijske države, ikona je fudbalskog Singapura, jer je u Premijer ligi postigao čak 385 golova.
Nego, vratimo se junaku naše priče, 29-godišnjem napadaču koji je strpljivo i uporno, preko OFK Titograda, Petrovca i Koma gradio svoj fudbalski put i stigao do blaga. Na početku razgovora za Lob Sport Boris Kopitović nije krio zadovoljstvo zbog izuzetnog dostignuća.
“Iskreno, osjećaj je fenomenalan! Ovo je za mene jako veliki uspjeh koji nije došao preko noći. Uložio sam mnogo truda i rada od decembra 2019. godine kada sam stigao u Singapur i na kraju mi se to isplatilo. Uz veliko strpljenje i želju, zaobišle su me i povrede, što je možda i ključni faktor u postizanju ovakvog uspjeha”, javio nam se Kopitović iz Singapura, zemlje, koja zbog svog geografskog položaja nosi nadimak “Azijski Gibraltar”.
Crnogorska fudbalska javnost koruplentnog i snažnog napadača pamti u bojama Petrovca, posebno u sezoni 2015/16, kada je na svom kontu sakupio 13 prvenstvenih pogodaka. Fudbalsku karijeru nemoguće je predvidjeti, ali Kopitović ističe da nikad nije pomišljao da bi jednog dana mogao da bude “Kralj singapurskog fudbala”.
“Ne, nikada nijesam razmišljao da ću fudbal igrati tako daleko od kuće, u Singapuru. Ali, svaki igrač mora da se prilagodi svom kvalitetu i nađe odgovarajuću i pravu ligu gdje može da se istakne, napreduje i pravi karijeru. Svakom našem mladom igraču iz Crne Gore bih preporučio, ukoliko mu se ukaže šansa, da se oproba u Aziji”.
Iako je hiljadama kilometara daleko od svoje postojbine, Kopitović se u Singapuru odomaćio…
“Igram petu sezonu u dresu Tampinesa i smatraju me kao domaćim igračem. Svaku utakmicu pružam maksimum i imam odličan odnos, kako sa navijačima kluba, tako i sa generalno stanovnicima Singapura”.
Ali, za potpuni užitak nešto nedostaje…
“Volio bih da, poslije ovakvog individualnog podviga, osvojim titulu sa Tampinesom i ispunim sve ciljeve. Naravno, biće teško, ali borićemo se do kraja jer imamo ozbiljne planove ove sezone”.
Koliko su Roversi ozbiljan klub potvrđuje i podatak da igraju AFC Champions League 2, drugo po kvalitetu takmičenje na najvećem kontinentu planete. Rivali u grupnoj fazi su tajlandski Bangkok junajted, Li Man Voriorsi iz Hong Konga, te vijetnamski Nam Din. Ipak, prioriret je domaće prvenstvo i juriš na šampionski pehar koji se čeka od 2013. godine. Tampines kasni tri boda za vodećim Lajon sitijem…
“Rasterećeno igramo grupnu fazu Lige šampiona, tu nam je svaka utakmica plus i veliko iskustvo. Prioriret je prvenstvo Singapura jer zaslužujemo trofej”.
Svi navedeni podaci i dostignuća uvjeravaju da je Kopitović u Singapuru pronašao svoju sreću, ali za novi izazov nikada nije kasno.
“Rano je još da razmišljam o tome. Imam ugovor do kraja maja, tada se i završava prvenstvo, pa ću nakon toga odlučiti šta je najbolja opcija”.
Iako je na terenu strah i trepet za protivničke golmane, van zelenog tepiha je skroman. Da li bi 100+ golova trebalo nagraditi pozivom za nacionalni tim?
“Iskren da budem, znajući kvalitet lige u Singapuru nijesam razmišljao o reprezentaciji. Ali, ukoliko mi se ukaže šansa da pređem u jače prvenstvo i tamo nastavim sa dobrim učinkom, zašto da ne? Nikad nije kasno”, zaključio je Kopitović.
GOLOVI BORISA KOPITOVIĆA U SINGAPURU
Prvenstvo – 90
Kupovi – 10
Međunarodna takmičenja – 6
