Simbol zajedništva, pozitivne energije, druženja, fer-plej takmičenja. Mjesto koje je predstavljalo grad u svijetlu mladosti, mira, prijateljstva, ljubavi i svega što olimpizam u sebi nosi – to je bilo na današnji dan Sarajevo 1984. godine. Glamurozno mjesto okupljanja najboljih sportista, turista i novinara koji su bili dio 14. Zimskih olimpijskih igara.
Takmičenje je održano u periodu od 8. do 19. februara u šest sportova, ili bolje reći deset disciplina – alpsko skijanje, bijatlon, bob, skijaško trčanje, umjetničko klizanje, hokej, sankanje, nordijska kombinacija, ski skokovi i brzo klizanje. Prema riječima tadašnjeg predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta, Huana Antonia Samarana, to su bile najbolje organizovane Zimske olimpijske igre..
Maskota Vučka je i danas ostala kao jedna od najpoznatijih maskota u istoriji velikih sportskih takmičenja i predstavlja upečatljiv simbol Sarajeva čak i četiri decenije nakon ZOI-a.
“Nacrtao sam ga kao jednog simpatičnog i dobroćudnog lika. Žena me nagovorila da pošaljem crtež na konkurs i kasnije mi nije bilo žao”, rekao je kreator maskote Jože Trobec – akademski slikar, karikaturista i dizajner.
Remember Vučko the wolf? 🐺 #Vučko was the official mascot of the Sarajevo '84 Winter Olympic Games. Created by Slovenian artist and caricaturist Jože Trobec, the beloved mascot is still beloved today 😍
— YugoBox (@YugoBoxHQ) October 21, 2019
Graphics by Ivan Petrushevski – Flim 🖌️ pic.twitter.com/CCUCtDhkXy
Sarajevo je u konkurenciji domaćina pobijedilo japanski Saporo i švedske gradove Falun i Geteborg, pa su ovo bile prve Zimske olimpijske igre održane u Istočnoj Evropi, na govornom području slovenskih jezika i u socijalističkoj zemlji. I do danas su jedine Olimpijske igre održane u državi “Pokreta nesvrstanih” i u većinski muslimanskom gradu.
19. maja 1978. godine Sarajevo je i zvanično dobilo domaćinstvo, a Međunarodni olimpijski komitet se vodio i političkim razlozima, te izabrao nesvrstanu zemlju jer je tadašnja Jugoslavija svela praktično na minimum hladnoratovske bojkote. Mada glavni motiv je bio želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, održe u gradu koji je bio iskra za izbijanje Prvog svjetskog rata.
Iako je SFR Jugoslavija bila pod pritiskom velike ekonomske krize 80-ih, narod se ujedinio, izgrađene su dvorane, skijališta i borilišta, a i kod Jugoslovena je značajno poraslo interesovanje za zimske sportove.
08.02.1984. ZOI Sarajevo 💖👏🏻 pic.twitter.com/67xK6sIf7K
— black & white (@bianconerobgd) February 8, 2023
Stadion Koševo je poslužio za otvaranje Igara, u Zetri se održavala ceremonija zatvaranja, ali i umjetničko i brzo klizanje, dok se u Skenderiji igrao hokej. Muškarci su skijali na Bjelašnici, dame na Jahorini, Igman i Veliko polje poslužili su za skijaško trčanje, nordijsku kombinaciju i bijatlon, dok se na Trebeviću održavalo takmičenje u bobu i sankanju.
Učestvovalo je 1272 sportista iz 49 zemalja planete, a skijaš Jure Franko osvojio je prvo medalju za Jugoslaviji na Igrama u istoriji – srebro u veleslalomu.
Hrvatska klizačica Sanda Dubravčić donijela je baklju do Koševa, a zauvijek je ostala i poruka:
“Lijepo je bilo u Sarajevu, doviđenja u Kalgariju.”
Iz Crne Gore nije bilo takmičara u reprezentaciji, ali jeste pet naših sudija – Naod Vuković, Luka Kasalica, Radoslav Rako Nikčević i pokojni Ilija Ćućilović i Milika Popović.
Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine i do danas su najveća sportska manifestacija ikada organizovana na prostoru bivše države…
