Prvi dan konferencije Olimpizam u Crnoj Gori, koju je Crnogorski olimpijski komitet (COK) organizovao u saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti (CANU), započeo je serijom uvodnih izlaganja predsjednika Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušana Simonovića, akademika Veselina Vukotića i prof. dr Dragana Krivokapića.
“Olimpizam nije samo skup pravila ili ceremonija koje prate sportska takmičenja, već filozofija života koja spaja sport sa kulturom i obrazovanjem, težnja za postizanjem sklada između tijela, volje i uma“, rekao je predsjednik COK-a.
On je, na međunarodnoj konferenciji Olimpizam u Crnoj Gori, istakao da važnost olimpizma nadilazi sportska borilišta, navodeći da se kroz olimpijske vrijednosti uči o poštovanju, prijateljstvu, toleranciji i jednakosti.
“To su vrijednosti koje moramo prenositi na mlade generacije, jer one predstavljaju osnovu za izgradnju zdravog i pravednog društva. Promovišući principe univerzalne jednakosti, poštovanja i solidarnosti, olimpizam podstiče mir, prijateljstvo i međusobno razumijevanje među narodima. Ovi ideali čine temelj našeg rada“, istakao je Simonović.
On je naglasio da mu je drago što konferenciju organizuju u saradnji sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti, navodeći da to odražava zajedničku posvećenost unaprjeđenju vrijednosti i principa olimpijskog pokreta u našoj zemlji.
Simonović je podsjetio da je COK 2007. godine zvanično postao član međunarodne olimpijske porodice i da je to omogućilo da se crnogorski sportisti prvi put samostalno pojave na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine.
“Taj nastup je istorijski trenutak za crnogorski sport i važan korak za našu naciju, od kojeg uspješno i posvećeno gradimo temelje za buduće generacije sportista i osnažujemo olimpijske vrijednosti u Crnoj Gori“, rekao je Simonović.
Prema njegovim riječima, od tada pa do danas, COK razvijao se u organizaciju koja ne samo da podržava sportiste u postizanju vrhunskih rezultata, već i kontinuirano radi na promociji osnovnih vrijednosti olimpizma u Crnoj Gori.
Simonović je naglasio da misija COK-a nije samo organizacija učešća na Olimpijskim igrama, već i kontinuirani rad na stvaranju održivog i efikasnog sistema za razvoj crnogorskog sporta.
“Pozivam vas da zajedno prihvatimo filozofiju olimpizma kao put ka izgradnji boljeg svijeta kroz sport, gdje se takmičemo, ali i sarađujemo, gdje težimo izvrsnosti, ali i razumijemo vrijednost učenja iz poraza, gdje cijenimo sportsku i vitešku borbu, ali prije svega poštujemo jedni druge“, zaključio je Simonović.
Akademik Veselin Vukotić je, govoreći o filozofiji sporta i olimpizma, istakao važnost povezanosti uma i tijela. On je naglasio da je tijelo vrhovni um, kako je tvrdio filozof Niče, te da bi ta poruka trebala biti prenijeta obrazovnom sistemu, koji često odvaja fizičko od mentalnog razvoja. Vukotić je istakao da su Olimpijske igre suštinski promoteri ideje da ideje, a ne interesi, vladaju svijetom, i da bi mnogi svjetski problemi nestali kada bi se svijet vodio olimpijskim principima.
On je naglasio da filozofija, kao način razumijevanja stvarnosti, nudi odgovore na najuzvišenija pitanja. Bez filozofije, smatra on, ne bismo bili u stanju da shvatimo suštinu života i ljudskog bića. Olimpizam nije institucionalni sistem, već moralna obaveza svakog pojedinca, koji simbolizuje jedinstvo i zajedništvo svih naroda, kao što su to činile drevne Olimpijske igre za stare Grke.
Profesor na nikšićkom Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Dragan Krivokapić govorio je o razvoju sporta u Crnoj Gori krajem 19. vijeka, kada su crnogorski sportisti praktikovali tradicionalne vještine poput bacanja kamena s ramena i rvanja. Diplomatija i dolazak stranih diplomata u Crnu Goru doprinijeli su uvođenju novih, modernih sportova poput tenisa i golfa, koji su brzo postali popularni u Prijestonici.
Krivokapić je istakao da je Crna Gora doživjela značajan kulturni razvoj zahvaljujući diplomatskoj saradnji, što je dovelo do osnivanja sportskih klubova i društava. Posebno je značajno osnivanje prvog golf kluba na Balkanu u Cetinju 1906. godine, kao i razvoj tenisa i fudbala, čiji su začeci postavili temelje za dalji razvoj sporta u Crnoj Gori.
Nakon uvodnih izlaganja, konferencija se nastavila nizom panela. Prvi panel, pod nazivom “Savremeno društvo i olimpizam”, vodila je doc. dr Marija Orlandić, koja je zajedno sa istaknutim stručnjacima, poput dr Tanie Brage, iz Međunarodnog olimpijskog komiteta, te Doc. dr Vojina Golubovića i prof. dr Nenada Vujadinović obradila društvene, ekonomske, kulturne i umjetničke aspekte olimpizma. Diskusija je istražila širi društveni uticaj olimpijskog pokreta i njegov potencijal kao alata za identitetski preporod u Crnoj Gori i šire.
Drugi panel, “Organizacija i pravni aspekti olimpizma”, bio je usmjeren na organizacionu strukturu Olimpijskih igara i pravni okvir Crnogorskog olimpijskog komiteta. Pod moderacijom Miljane Rakočević, ovaj panel je okupio stručnjake koji su razmatrali ključna pitanja u vezi sa upravljanjem i kontrolom finansiranja unutar olimpijskog pokreta. Na panelu su govorili dr Ivan Jovetić and prof. dr Branislav Radulović.
Treći i posljednji panel dana, “Crnogorski sport i sportisti na Olimpijskim igrama”, bio je posvećen postignućima najboljih crnogorskih sportista. Na panelu, kojim je moderirala dr Marija Radunović, govorili su Maja Peković, Katarina Bulatović, Dragan Adžić, Srđan Mrvaljević i Milivoj Dukić, koji su podijelili svoja lična iskustva i uvide u vezi sa pripremama i takmičenjima na najvišem nivou međunarodnog sporta.
Konferencija se nastavlja sjutra panelima koji će biti fokusirani na ulogu olimpizma u obrazovanju.
